Pages

Tematika bloga...

Rasni Idealizam - Nasa rasa je nasa nacija.

Sunday, January 29, 2012

Profesor Tihomir Đorđevi: CIGANI

Šta kaže Tihomir Djordjević (1868-1949), istaknuti etnolog, lekar i književnik (rodom iz Pirota, dugo službovao u Knjaževcu) o Ciganima u knjizi „Naš narodni život“, Beograd, Prosveta, 1984.god.:


1. VERA?
Srpski Cigani sami o sebi kažu: ”u svetu ima sedamdeset i sedam i po vera, Cigani su ono pola vere”.Turci imaju sličnu poslovicu..Muškatirović i Vuk Karadžić zabeležili su poslovicu „Kakve si vere, more?“ pitali Ciganina a on odgovorio „Kakve hoćeš, gospodaru“.. Nemaju sopstvene vere koju su poneli iz otadzbine i kojom bi se, bar kao Jevreji, među drugim narodima odlikovali.. Ciganin ne zna za odanost religiji, sa svakim selom menja religiju.. U hrišćanskim zemljama oni se krste a među muhamedancima se obrezuju. Među pravoslavnima su pravoslavni, među katolicima katolici, među protestantima protestanti.


2. KAKO SE ODRŽAVAJU?
Cigani su se vekovima održali medju drugim narodima.. ne oslanjaju se jedni na druge, niti se vole, niti se pomažu, ne odlikuje ih svagda čak ni zaseban ciganski jezik..Mnogi vlaški cigani u Rumuniji i Srbiji govore samo ciganski.. Beli Cigani u Bosni i Srbiji govore samo srpski...U najviše slučajeva su izgubili sve etničke odlike, pa su opet ostali Cigani.. Ja mislim, odmah da kažem, da Cigane izdvaja od drugih naroda i održava kao zaseban narod još jedino njihovo zanimanje i usled njega specijalan način života..(Medju Srbima preko Save i Dunava je svaki trgovac Grk pa kad kažu „Naš je Grk Čivutin“ ustvari objašnjavaju dućandziju-trgovca).
U Ulcinju (a i u Baru), na primer, tamošnji Cigani ne znaju ciganski: govore arbanaški i vrlo malo srpski... smatraju za uvredu kad ih ko tako zove. Kako znaju da nisu ni Srbi ni Arbanasi, oni kažu da su Kovači.. Meštani ih nazivaju Mađupima a njihovu cigansku malu Mahala Mađupve.. Naš narod na mnogim mestima zove Cigane imenima koja su došla od njihovog zanimanja: Koritari, Mečkari, Kovači, Klinčari...U Crnoj Gori kovač i Ciganin su sinonimi..U Vasojevićima se ne bi niko primio da bude kovač ili kalajdzija, jer bi ga i rođeni brat nazvao Ciganinom. I u Srbiji je bilo sramota dati dete na kovački zanat...


3. LEGENDE I PRIČE
Ciganske legende i priče vezane su za turske i simboliku „crnog“ uvek.. Na primer, objašnjenja prošenja je da su Cigani jednom, kad su bili gladni, pojeli svoju crkvu.. Dodatak vezan za Srbe je: Cigani su sagradili svoju crkvu od kamena, a Srbi od sira. Pogode se da se razmene: Cigani dadu crkvu a Srbi dajući crkvu od sira, ostanu dužni pet para.. Pošto gladni Cigani pojedoše crkvu od sira, malo po malo... i sad, zbog duga od pet para, idu od Srba da prose...
U Nišu sam od Turaka čuo o ciganskoj prošnji ovo kazivanje: bio neki siromašak, pa naglo obogati.. Bog, da bi ga iskušao, pošlje Dzebraila (Gavrila) u obliku Ciganina da ide u njega prosi.. No, ovaj ga odbije. Bog ga tada prokune te ponovo osiromaši... Turci neće Ciganina prosjaka nikad da odbiju, jer se boje da taj Ciganin što prosi ne bude preprušeni Džebrail.


4. CIGANSKI DOLAZAK?
Cigani su mogli doći među Srbe oko polovine 14.veka.. Nije bilo oskudice među Srbima u zanatstvu tada, ali su Cigani radili po manjoj ceni: za staro odelo, za pregršt brašna, za kokoš, za šaku vune.. I danas se tačno pravi razlika između ciganskih eksera, klinaca, grebena i burgija i naprimer uručkih grebena...


5. MUZIKA
Na kongresu u Londonu 1891.godine precizirano je (povodom uvreženog mišnjenja o Ciganima-sviračima):
1) Cigani svoje melodije pevaju, retko sviraju a sviraju melodije drugih naroda koje retko pevaju.
2) kod mađarskih Cigana melodija i ritam su mađarskog naroda a tekst na ciganskom.
3) kod vlaških, srpskih i drugih Cigana isto...
4) postoji nešto specijalno cigansko i opaža se u melodijama ciganskih pesama.
5) Cigani ciganiziraju i kvare originalne narodne melodije i u novije doba su iskvarili pravu mađarsku muziku.
6) Cigani nikako ne mogu biti tvorci muzike nijednog naroda.


6. RAZLIKE U MUZICI
Razlika izmedju srpske muzike i ciganske: srpski narodni pevači i svirači nisu naplaćivali sviranje na javnim mestima (pre dolaska Cigana) - muzika se smatrala opštim narodnim proizvodom i tekovinom a oni koji su joj vešti - proizvode je kad god je potreba, bez ikakave nagrade..
Instrumenti: gusle, duduk, gajde su taman odgovarali visinama (srpske) muzike.. V. Karić je zapisao „U ćemaneta i zurle svirju i u daire i bubanj ili goč udaraju mahom Cigani. Seljak u nas drži da je sviranje u ove instrumente ciganski posao”.


7. POREKLO CIGANA
Današnji Cigani Srbije poreklom su sa tri strane: iz TURSKE, RUMUNIJE i MADJARSKE..
1) Doneli su iz Turske instrumente i orijentalnu muziku, ali su morali da nauče srpske jer u srpskim selima nisu mogli zaraditi sa turskom muzikom, samo u varošima gde je Turaka bilo...
2) Iz Rumunije su donosili rumunsku muziku, ali joj među Srbima nisu ostali verni..
3) Iz Madjarske su donosili mađarsku muziku (gde se svaki muzikant naziva Ciganinom) i instrumente (dve violine, violon ili bas, klarinet i cimbala) a i njih su napustili...


8. MUZIČARI?
Iako neguju (izvode) srpsku muziku, Cigani je ne podižu.. Na osnovu svega mislim:
*da srpsku narodnu muziku nisu ni unapredili ni podigli, već da su je ciganizirali i kvarili.
*da višu umetničku muziku ne razumeju i da je samo iskvarenu unose u široku masu.
*da muzičke tvorevine njihovih majstora nemaju nikakvog značaja.
*da je njihova narodna muzika bila bez značaja po srpsku muziku.


9. VERA?
Dok je Srbija bila pod Turcima niko nije pomišljao o tome da Cigani prelaze u pravoslavlje.. Otkako su se (1830) Turci iz Srbije počeli iseljavati (1867.godine nestade ih), vera muhamedanska među Ciganima ostade samo po imenu, jer ne beše ni dzamija ni hodza po Srbiji.. Rađahu se i umirahu bez ikakavog obreda.. Mrtvace sahranjivahu dosta nalik na Turke, ali bez hodze i molitve..Takvu veru neki Cigani nazivaju svojom, faraonskom (!) verom..
Episkop timočki Melentije, izdao je poverljivu naredbu 30. januara 1892.godine, da se nastoji da se Cigani „bezverci“ u timočkoj eparhiji prevode u pravoslavlje.. Statistički: za naredne tri godine pokrstilo se 1145 muških Cigana i 1077 ženskih (2222) a do 190l.godine još 87(45+42) duša...
Narod je gunđao i govorio: zar Cigani da uđu u našu veru? Cigani nisu nikakva vera! Ciganin je proklet da bude Ciganin, on ne može nikad biti što i mi! Da je Bog hteo da i Cigani idu u crkvu, on ih ne bi stvorio Ciganima, već Srbima... Baš nekako u to vreme udari u Srbiji filoksera, te počeše propadati vinogradi. Narod je to protumačio kao Božje prokletstvo, što je i Ciganima dato pričešće.
Za vreme mađarske bune 1848.g., išli su iz Srbije protivu Mađara i Cigani. Predvodio ih je haračlija Atanasije Ivanović, polazak im je bio iz Jagodine. Srbi su se pričešćivali a Cigani zamole isto. Atanasije je držao da bi se tako pričešće obesvetilo, ali ne mogući da odbije - obeća.. Kako je bio grub i neobuzdan čovek, on ih pričesti mešavinom rena i sirćeta..Cigani su gutali a oči bi im se punile suza od ljutoga rena. Oni što čekaju pitali bi pričešćene „Ljaljom li gudlo?“ (Jesi li uzeo slatko?) - „Ljaljom i preljaljom“ (Uzeo i previše!), odgovarao je pričešćeni Ciganin i psovao i pričešće i ko ga je načinio..
Zvanično, pak, svi Cigani Kraljevine Srbije pripadaju samo dvema verama: muhamedanskoj i pravoslavnoj. Muhamedansku veru ispovedaju svi oni Cigani koji su se s juga preko Turske doselili na zemljište Srbije.. Pravoslavnu ispovedaju vlaški (rumunski) Cigani, koju su je imali i pre nego što su došli u Srbiju...Pravoslavnoj veri pripadaju još i neki Cigani, koji su se iz Turske doselili kao hrišćani, kao npr. Cigani u Trmčištu kod Kragujevca,
koji ne znaju otkad su hrišćani, i neki Cigani, u vranjskom kraju, koji se zovu Đorgovci..
M. Đ. Milićević veli: „Cigani se zovu samo oni Cigani, koji su turske vere a koji su kršteni, mada su soja cigaskog, zovu se Đorgovci“.. Rista T. Nikolić zabeležio je za Đorgovce u Gornjem Trebešinu, u okrugu vranjskom, da pričaju da im je redak Đorgo došao davno iz unutrašnjosti Srbije kao stočar.. Govore srpski, retko kad ciganski, i ne znaju ga dobro.. Karakteristično je da neki Cigani hrišćanske vere vrše poneke stvari kojih nema u Srba a podsećaju na hrišćanske običaje druge koje zemlje...
Davno doseljeni Cigani (Gadzikano Roma) - ima ih u Jagodini, još su mnogi muhamedanske vere.. Skoro doseljeni turski cigani (Korano Roma) - ima ih u Aleksincu, i Beli Cigani imaju običaje slične turskima, ali ipak nisu sasvim turski, jer Ciganima nije bilo dopušteno da se s Turcima izjednačuju..


10. OBREZIVANJE (sunet)
Iako im dosta Cigana muhamedanske vere, ipak nisu svi sunetisani..Samo skoro doseljeni Cigani (Korano Roma) vrše sunet detetu od 6 godina, vodeći ga u Niš kod berberina..


11. SVADBE (bijav) I SAHRANA
Tair, Ciganin iz Aleksinca, koji je do pre pet godina bio čergar, pa se u Aleksincu nastanio sa familijom, oženio je svoje dete od ČETIRI godine a uzeo mu ženu devojku između 16 i 18 godina..
Valja znati da je u Cigana čergara običaj da sa snahom živi svekar..
Kad se Ciganin povampiri (postane čohano) - postaje kasapin, ali nikad meso ne meri na kantaru, već ga uzme na mali prst i odmah zna koliko je. Voli da jede džigericu..Kad se vampir načne nožem ili iglom, odmah se spitijoše (postane od njega pihtija).Vampir može da se uništi kad se raskopa i na njega naspe vrela vina..Kad žena rodi od ciganskog vampira, dete je vampir-ogli, kad poraste može da vidi vampira i da ga ubije..Vampiri se tamane ili pomoću vampiroglija, ili time što se u subotu idu na vampirov grob, raskopaju ga i napune trnjem i zapale te izgori, ili ga izbodu oštrim kopljem ili drugim čim od čega se spihtijoše.. Ciganska su groblja svuda odvojena i od turskih i od srpskih.. Niko ne trpi da se Cigani ma koje vrste sahranjuje gde se drugi svet sahranjuje, jer se smatra da bi se time groblja oskrnavila...
I vlaški (rumunski) Cigani veruju u vampire, koje oni zovu strigoj..


12. PRAZNICI?
Nova godina ili Vasuljica (kod hristijanizovanih) pod nazivom Lačo dive (Dobar dan) ili Amaro lačo dive (naš dobar dan)
Erdeleze, turska reč koja označava praznik obnovljenja leta. Slave ga na dan srpskog Đurđevdana (23.april/6.maj).. Francuski autor Paspati navodi i čisto ciganski praznik kakkava, koji praznuju na isti dan Cigani u Trakiji (delo iz 1870. o Ciganima Turskog carstva).
Poneki Cigani pravoslavno obraćeni slave srpske slave.. Muhamedanski Cigani praznuju i Barjam i Ramazan kad im neko kaže (zapisano u Aleksincu), kad ne znaju - ne slave..


13. VEROVANJA?
Krste se i skaču, skidaju kapu kad vide mlad mesec.. Plaše se svega a najviše vetra..
Cigani su nekada imali veliko i silno carstvo, car se zvao Firaun, bio je strog i vrlo pravičan čovek.. Trećega je dana svoga oca obesio..Celoga bi dana grdio ljude i psovao Boga a noću bi se molio Bogu da mu oprosti.. Imao je pod sobom mnoge narode pa i Čifute...
Bog pomogne Firaunu u ratu, rastavi more da Firaun po suvom pođe..Usred puta Firaun rekne „ovo je moja sila“ umesto „tvoja, Bože“ te Bog vrati more da se vojska podavi... Preživele Sv.Vasilije spase uz pomoć guske.. Cigani su nastali od ostatka Firaunove vojske..
Cigani iz Glogovice pričaju ovako: Kad su Jevreji bežali od Faraonaca, Bog rastavi more i oni mirno pređu na drugu stranu.. Faraonci videvši rastavljano more, nagnu za Jevrejima.. Svi se podave.. Ostane samo jedna žena... Đavo je primora da se uda za njega.. Rodi ona troje mrtve dece.. Đavo im duvao u usta, ali ne mogaše da ih oživi... Požali se Bogu a on ga savetova da duva stražnjicom u mrtva dečja usta.. Deca zaista ožive, samo što im je duša uvek zaudarala. Od ove dece postali su Cigani koji i sad zaudaraju...
Cigani iz Kosovske Mitrovice pričaju ovako: Ciganski car Firaun je bio vrlo silan..Derviš mu predskaza sudbinu: rodiće se Musa i preuzeti carstvo. Onda Firaun poče ubijati mušku novorođenčad. Kad carica rodi žensko a komšika Srpkinja muško - zamene se (na molbu Srpkinje, da sačuva život).. Carica je tajno čuvala muško dete u dvoru, rekavši caru da je dete umrlo... Srsko dete je u trećoj godini izgledalo kao da ima dvadeset, iskrade se u planinu - Tamo je čuvao ovce dve godine (kod pejgambera?), za nagradu dobio jedan štap, jednu ćerku za ženu i svu belu jagnjad (jer je ovce dodirnuo štapom pa su rodile belu jagnjad). Izazove Firauna na boj, Firaun izabere da se biju na onu stranu Nišave (?), Srpče baci kožu ovčiju na reku, sede i tako pređe na drugu stranu.. Firaun zamahnu na reku, ona se odvoji, pođe suvim sa vojskom. Nasred Nišave reče: „Međer i Bog me se boji!“. Reka se sastavi, te se Firaun i vojska podaviše. Osta samo jedan Ciganin kome je bilo ime Vasilije, od njega nastaše svi Cigani..
Dr Sima Trojanović zabeležio (Srpski književni glasnik, januar 1902.god.,str.27): Cigani su u svom carstvu bili nepravedni prema Srbima, da bosi po trnju oru. Bogu dodija, te Sv. Sava navrati na ciganski sabor nekakvu ogromnu reku i svi se Cigani podave, samo ostane jedna hroma baba koja nije bila došla na sabor. Nju potom saleti đavo i ona s njim rodi poluđavolsko dete, od koga vode poreklo svi današnji Cigani..
Srpska poslovica je „traje kao cigansko carstvo“. Priča se u narodu da je prvoga dana ciganski car projahao majku kroz varoš, drugog je obesio svoga oca a trećega su ga Cigani zbacili..


14. NEČISTOĆA I SMRAD
U našem narodu se drži da svaki nekršten čovek smrdi. U Gorskom vencu, knez Janko pita kneza Rogana: „Kako smrde ove Poturice: opažaš li ti štogod, Rogane?“ U Veselinovićevom Hajduk Stanku se kaže: „Posečeš Turčina, šikne mlaz krvi iz onog bičjeg vrata i poprska te, pa posle smrdiš vazdan na Muhameda“..I Turci kažu: „Ciganin je kisela mesa (Faraon'n ekši eti), zato smrdi.“
Mnogi narodi jedni drugima zaudaraju. Ovo nije samo narodno pričanje, već i naukom utvrđen fakat. I Cigani Srbima smrde. Negde kažu da smrde jer su nečisti, negde da smrde jer su nekršteni, pa im duša smrdi a negde jer im je meso kiselo..
Arbanasi završavaju svoje pripovetke obično kakvom željom. Ja sam zabeležio da Arbanasi završavaju i sa: priča u kučinu, nesreća u Cigane..
Cigani nemaju slezine (?!), zato su brzi i laki....

1 comment: